Ajurvedski principi zdrave prehrane

Dubravko Harapin, ajurvedski konzultant

 

Uvod

Kroz stoljeća svojeg postojanja ayurveda je naglašavala važnost pravilne prehrane kako u prevenciji i održavanju zdravlja, tako i kao jednog od elementarnih dijelova liječenja. 

Iako su lijekovi donijeli mnoge dobrobiti za čovječanstvo i eliminirali mnoge bolesti, oslanjanje na njih gurnulo je prehranu i njenu važnost u drugi plan. Tek se u novije doba pojavom mnogih kroničnih oboljenja i nemogučnošću zapadne medicine da ih adekvatno tretira, ponovo propitkuje i istražuje uloga prehrane u prevenciji i olakšavanju tegoba kod mnogih oboljenja.

Iako je vrlo stara znanost, ayurveda je znanost budućnosti kada se govori o principima zdrave prehrane i njenom utjecaju na zdravlje čovjeka. Njen pedantan, cjelovit i sveobuhvatan pristup na sve aspekte prehrane pruža mnoštvo dragocjenih informacija svakom ozbiljnom istraživaču na ovom području.

Ne postoji jedinstveni ajurvedski način prehrane koji bismo svi trebali slijediti. Razne moderne metode prehrane za koje njihovi autori tvrde da su najbolje i najadekvatnije, jednostavno ne mogu biti univerzalne i primjenjive za sve. Ayurveda se služi različitim, vrlo detaljnim i individualiziranim principima uzimajući u obzir svaku bolest i individualnu biodinamiku svakog organizma. Za razliku od modernog nutricionizma gdje se naglasak stavlja uglavnom na hranjive tvari i njihovu kalorijsku vrijednost ayurveda detaljno analizira mnoge druge aspekte utjecaja hrane na stanje organizma. Ayurveda se također vodi principom da „ono što je za jednu osobu lijek, za drugu je osobu otrov“. Ovakvim pristupom ayurveda pruža znanje i alate potrebne za potpuno individualizirani pristup kreiranja ispravnog prehrambenog režima uzimajući u obzir sposobnost pojedinca da kvalitetno procesira hranu koju je pojeo, njegovu dob, zdravstveno stanje, individulanu konstituciju, godišnja doba i mnoge druge faktore.

 

Kvaliteta hrane u odnosu na moć probave

Osim što ayurveda zagovara uporabu svježe pripremljene i nutritivno bogate hrane, još veću važnost pridodaje principu koji se naziva Agni. Agni predstavlja sposobnost pojedinca da hranu adekvatno provari, apsorbira i asimilira te adekvatno eliminira njene neiskoristive dijelove. Prema ayurvedi hrana koja nije adekvatno probavljena u tijelu stvara toksični nusprodukt koji nazivamo Ama i koji je jedan od uzroka mnogih oboljenja.

Pod funkciju Agnija podrazumijevamo i lučenje hidroklorične kiseline, enzima i drugih probavnih sokova. Bez ovih tvari hrana se ne može pravilno preraditi i iskoristiti u organizmu. Prije bilo koje vrste ajurvedskog tretmana nužno je ojačati i balansirati Agni kako bi se prehrana koja se prepisuje pojedincu uopće mogla pravilno koristiti te kako bi se svi otpadni elementi iz te hrane mogli efikasno eliminirati iz tijela. Zadaća odvajanja otpadnih produkata od hranjivih produkata te njihove iskoristivosti u tijelu, zadaća je Agnija.

 

Prakruti (individualna kostitucija) i hrana

Svaki organizam je različit i potreban mu je drugačiji pristup. Prema ajurvedskom nauku u svakom tijelu aktivna su tri biološka principa koja nazivamo doše, a one se nazivaju vata, pitta i kapha. Svaki od tih principa dominantan je u određenim aspektima fiziologije i njenim funkcijama, određenim organima i sustavima organa. Iako ih ima samo tri, svaka od tih doša je definirana mnogim kvalitetama, pa tako kombinacija doša, njihovih kvaliteta i dominacije u specifičnim dijelovima fiziologije stvaraju bezbroj kombinacija i svakom pojedincu daju njegov originalni i jedinstveni konstitucijski dizajn koji nazivamo Prakruti. Kako bi se odredila adekvatna prehrana za individualnu konstituciju potrebno je sve ove faktore uzeti u obzir.

 

Vikruti (neuravnoteženo stanje organizma) i hrana

Promijenjeno stanje organizma, stanje koje nije u balansu i koje je potrebno korigirati nazivamo Vikruti. Ovisno o zatečenom stanju organizma, promjenama u njegovim funkcijama ili patološkim stanjima, ajurveda kroji režim prehrane koji po svojim kvalitetama neće podržavati poremećaj ili bolest. Takav režim prehrane djelovat će blagotvorno tako što će koristiti hranu koja je svojim kvalitetama suprotnog karaktera od same bolesti. Ako je na primjer pojedinac osjetljiv na hladnoću i ima slabu cirkulaciju, koristit će se namirnice i način pripreme hrane koji zagrijavaju tijelo i potiču cirkulaciju. Ako pojedinac ima manjak hidroklorične kiseline, koristit će se namirnice i začini koji će stimulirati njeno stvaranje.

Putem detaljne analize i ajurvedske dijagnostike svih problema u organizmu kao i svih čimbenika u njihovom stvaranju, određuje se vrlo specifičan režim prehrane koji će podići otpornost organizma, probuditi njegove sposobnosti za samoreparacijom te stvoriti uvjete za adekvatno djelovanje ajurvedskih pripravaka propisanih od strane kvalificiranog ajurvedskog praktičara.

 

Količina hrane i vrijeme konzumacije

Količina hrane koju bismo trebali na dnevnoj bazi unositi u tijelo ovisi o mnogim faktorima. Kao prvo bitno je napraviti evaluaciju Agnija i njegove snage. Što je Agni jači, količina hrane koju jedemo može biti veća.

Također je potrebno uzeti u obzir dob kao i generalno stanje organizma. Ljudi koji su slabi i bolesni generalno trebaju puno lakšu i probavljiviju hranu koju trebaju uzimati u jako malim količinama češće kroz dan. U slučaju da se prehrana određuje za osobu koja ima neki konkretan zdravstveni problem, namirnice i način pripreme hrane određuju se tako da hrana ima one kvalitete koje su u organizmu manjkave i u isto vrijeme suprotne kvalitetama bolesti koja je prisutna.

Količina fizičke aktivnosti također određuje tip prehrane i njenu količinu.

Hranu nikada ne bismo trebali konzumirati prije nego osjećamo glad i prije nego je prethodni obrok probavljen.

Prema ayurvedi svakako je dobro pojesti doručak koji treba biti hranjiv. Ručak treba biti glavni obrok u danu i treba ga konzumirati od podneva do dva sata poslijepodne. Tada su probavna moć organizma i pitta doša koja njime upravlja najdominantniji u tijelu te će taj obrok biti najbolje procesiran.

Zadnji obrok u danu treba biti lagan i suprotno popularnim interpretacijama, nema nikakav određeni sat kada treba biti konzumiran. To ovisi o vrsti hrane koju jedemo odnosno je li ona teška ili lagana, jačini agnija, tj. faktoru koji određuje hoće li se hrana provariti prije nego što idemo u krevet kao i o vremenu kada idemo leći. Generalno je pravilo da kada legnemo želudac treba biti prazan i u njemu ne smije biti osjećaja težine.

Ovakvim logičnim i inteligentnim savjetima ayurveda daje puno preciznija i jasnija uputstva za određivanje pravilne prehrane od generaliziranih savjeta koji se primjenjuju na sve.

 

Nekompatibilne kombinacije hrane

Sve namirnice nisu jedna drugoj dobri prijatelji te iako pojedinačno mnoge od njih mogu biti izuzetno zdrave i hranjive, kada ih konzumiramo zajedno, one postaju teške za varenje te stvaraju cijeli niz loših efekata na probavu. Takve kombinacije mogu poremetiti Agni (probavni kapacitet), stvarati Amu (toksine) te truliti i fermentirati u probavnom traktu, stvarajući plinove, nadutost, upalne procese i poremećenu stolicu. Klasični primjeri su i neke vrlo popularne kombinacije poput mliječnih proizvoda i voća.

Nekompatibilne kombinacije hrane uzrokuju mnoge probleme. Na primjer, ako jedna namirnica zagrijava, a druga hladi organizam, doći će do otežanog varenja hrane. Također, mnoge namirnice koje se zajedno konzumiraju zahtijevaju drugačije vrijeme varenja, pa će se ili jedna namirnica predugo zadržati u procesu varenja ili će druga ostati nedovoljno procesirana.

U ayurvedi se svaka namirnica promatra kroz njen okus (Rasa), sklonost da sistemski hladi ili zagrijava organizam (Virya), postdigestivni efekt (Vipaka) te kroz svoj specijalni učinak koji ima na organizam (Prabhav). Svi ovi parametri uzimaju se u obzir kod kombiniranja namirnica.

 

Šest okusa

U ayurvedi razlikujemo šest različitih okusa hrane: slano, kiselo, slatko, gorko, ljuto i trpko. Svaki od ovih okusa na specifičan će način djelovati na organizam i na doše, pa se prehrana i dominacija određenih okusa također prema tome određuju. Neki okusi pojačavaju, a neki smanjuju efekte doša:

  • vata došu smiruju slatki, kiseli i slani okusi a podižu ju gorki, ljuti i trpki okusi  
  • pitta doshu smiruju slatki, gorki i trpki okusi a podižu  ju ljuti, kiseli i slani okusi
  • kapha došu smiruju ljuti, gorki i trpki okusi a podižu ju slatki, kiseli i slani okusi

Generalno je pravilo da obroci trebaju sadržavati svih šest okusa. Kroz godišnja doba i dominaciju doša u okolini, pojedine okuse treba pojačati. Također, ako postoji zdravstveni problem ili smetnja, ovisno o utjecaju doša involviranih u proces patologije ili smetnje, određuju se dominantni okusi u prehrani pojedinca.

 

Hrana i osjetila

U ayurvedi je bitno da hrana koju konzumiramo povoljno utječe na  sva osjetila. Osim što je hrana koju konzmuiramo potrebna kao nutritivni faktor, ona također mora njegovati i sva osjetila s kojima je u kontaktu. Tako hrana mora biti ugodna oku, mora imati dobar okus i miris te mora biti ugodne teksture.

 

Način pripreme hrane

Generalno se hrana koja je ustajala, tj. nije svježa, koja je podgrijavana, koja sadrži nekompatibilne kombinacije namirnica, koja je prekuhana, koja nema ugodan miris i okus, ne smatra dobrom hranom.

Kuhana hrana je lakše probavljiva od sirove hrane. Sirova hrana, koja je danas jako popularna na zapadu, u većini slučajeva nije dobra jer se puno teže probavlja te ju se preporuča konzumirati umjereno, kod pojedinaca čiji je Agni vrlo jak, kod određenih konstitucijskih tipova i u određena godišnja doba.

Začini igraju veliku ulogu u pripremi hrane; omogućuju njeno lakše varenje te ako se pravilno koriste mogu eliminirati ili barem minimalizirati neka njena nepovoljna djelovanja, kao što je na primjer stvaranje sluzi.

 

Zaključak

Biotransformacija i asimilacija hrane, odnosno njena iskoristivost u organizmu, ovisi o brojnim faktorima koji su detaljno opisani u ajurvedskoj doktrini prehrane. Ne postoji prehrana koja je dobra za sve, već se ona mora detaljno odrediti ovisno o stanju organizma i njegovim potrebama kako bi se postigli povoljni zdravstveni učinci na tijelo. Iako ima mnogo dodirnih točaka s modernim nutricionizmom, ayurveda ima puno šire gledište na prehranu te daje mnoge druge alate koji određuju način prehrane kako bi tijelo dobilo potrebnu energiju, gradivni materijal za izgradnju tkiva te kako bi podržavala razne tjelesne funkcije. 

Pravilno definirana prehrana uz adekvatnu fizičku aktivnost i zdrave životne navike, jedna je od najjačih preventiva i faktora u očuvanju zdravlja. Također, detaljno definirana prehrana kod raznih patoloških stanja služi kao lijek i sastavni je dio ajurvedske terapije.